Reljef – Atraktivni prirodni resurs za razvoj turizma

Cilj ovoga rada je istražiti, spoznati, opisati, približiti, privući kao i upoznati sve zainteresirane s tipovima reljefa, osobito krškog tipa reljefa, čija je specifičnost golo kameno prostranstvo u odnosu na oaze zelenila u okolici kao i bogatstvo njegovih oblika, posebnost  njegove hidrologije kao i odnos s čovjekom, prije svega, i kao mogućeg atraktivnog resursa u razvitku turističko-sportskih i planinarskih aktivnosti u općini Prozor-Rama. Do dobivenih spoznaja i opisa reljefnih tipova došlo se koristeći metode terenskog rada - kartiranja, brojanja, mjerenja, fotografiranja, krokiranja te grafičkim predočavanjem (crtanjem profila) i interpretacijom topografskih, geoloških, tektonskih, orohidrografskih karata kao i morfološkom analizom i sintezom.

Površina općine Prozor-Rama je oko 477 km², a prema  popisu stanovništva iz 1991. godine u Općini je živjelo 19 670 stanovnika, s relativnom gustoćom naseljenosti oko 41 st./km² što je ubraja u rijetko naseljene prostore u odnosu na velik dio ostalih općina u Bosni i Hercegovini. Teritorij općine Prozor-Rama matematički je smješten: između ϕ - 43⁰40′ 40″ - 43⁰ 52′ 45″ N    i    λ - 17⁰ 22′ 30″ - 17⁰ 47′ 30″ E, u sjevernom umjerenom toplinskom pojasu.

Općina Prozor-Rama geografski je smještena u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na sjeveru Hercegovačko-neretvanske županije, kroz koju prolazi magistralna cesta M 16-2, koja povezuje općine - Bugojno, Gornji Vakuf-Uskoplje, Prozor-Ramu i Jablanicu, odnosno spoj na magistralnu cestu M 17 (ili europsku cestu E 73) u naselju Jablanica, oko 80-ak km sjeverno od njenog županijskog administrativnog središta Mostara i oko 110 km zapadno od glavnog grada Bosne i Hercegovine Sarajeva, pri završetku zapadnog kraka prometnog bosanskohercegovačkog ipsilona. Također je županijskom (ili regionalnom) cestom R 418-a prema zapadu povezana s naseljem Tomislavgrad (oko 43 km) i dalje prema Splitu i Republici Hrvatskoj, a prema istoku i sjeveroistoku općina se povezuje makadamskim putom s općinom Konjic (prema Solakovoj Kuli i Fojnici) (sl.1).

Sl.1.Topografsko-geografski smještaj i geoprometni položaj općine Prozor-Rama (Badanković, 2003; Pavličević, 2015)

Primarni reljef formiran na prostoru Općine, svojom glavninom, posljedica je geotektonske evolucije Dinarida kroz geološku prošlost unatrag oko 250 milijuna godina s tim da je sjeveroistočni dio Općine dio silursko-devonskog afričkog kopna koji je dospio na prostor Općine odvajanjem od Afričkog kopna početkom mezozoika, dakle prije oko 250 milijuna godina (Živanović i dr., 1975). Prema postojećoj složenoj tektonskoj shemi, istok i sjeveroistok Općine pripada tektonskoj jedinici Vranica odnosno Zoni paleozojskih škriljevaca i mezozojskih vapnenaca, a ostali dio Općine zoni „Visokog krša“ odnosno kupreško-ljubuškoj i tušničko-vranskoj tektonskoj jedinici (Dimitrijević i dr., 1975).             

I zbog različite petrološke osnovice i klimatsko-vegetacijskih čimbenika formirani su različiti tipovi reljefa. Tu možemo vidjeti egzogene i endogene reljefne oblike i tipove reljefa: krški, fluvijalni, fluviodenudacijski, antropogeno-jezerski, fosilni glacijalni, padinski  i antropogeni tip reljefa te bore, rasjede, navlake, intruzivne i efuzivne magmatske reljefne oblike bilo u recentnom ili fosilnom obliku. Geološku prošlost, nastanak i oblikovanje reljefa možemo vremenski pratiti unatrag i do oko 450 milijuna godina.

Najveći dio prostora Općine smješten je unutar nadmorskih visina od 500 – 1000 m i s prosječnom visinom od oko 1100 m. Teritorij Općine obuhvaća dio planinskih i pretežito krških masiva, od Raduše planine s najvišim vrhom Idovcem (1955 m – krov Općine), planinom Makljen (prijevoj Makljen na 1123 m) s Crnim Vrhom (oko 1400 m) na sjeverozapadu, sjeveru i sjeveroistoku, Ljubuše planine na zapadu i jugozapadu s najvišim vrhovima Lisac (1627 m), M. Ljubuša (1611 m), Janjčerica (1609 m) i Orlovača (1560 m), s juga Vran planinu s najvišim vrhovima Runjavom glavom (1908 m), V. Vlajnom (1706 m) i Kitom  (1511 m) (a najviši vrh je V. Vran 2069 m koji pripada općini Jablanica), jugoistoka Blaćina (oko 1500 m) i Bokševica planine (oko 1300 m), te dijelom istočne obronke planina iz Skupine Vranice s nadmorskim visinama od oko 270 – 1500 m. Između njih središnje mjesto zahvaća Ramska tektonska potolina s karakterističnim erozijsko-derazijskim brežuljkastim reljefom (sl.2, 3 i 4).

Sl.2. Prostorni obuhvat općine Prozor-Rama. Izvor: Google Earth, 10.08.2014; Pavličević, 2015

Sl.3. Reljefni model dijela Bosne i Hercegovine; vrh strelice pokazuje smjer sjevera, a početak strelice Ramsko jezero (Jendrašić, 1958; Pavličević, 2014)

Sl.4. Reljefni profil od SZ-a prema JI-u Općine u mjerilu 1 : 100 000; e= 20 m; povećanje visinskog mjerila x 5;

       SZ-a polazna točka (A) – IDOVAC (1955 m) ; JI-a završna točka (B) – GLAVINE  (1269 m); između točaka A i B zračna dužina je oko 18 km, a stvarna dužina je oko 28 km; razina Ramskog jezera, smještenog u SZ-om dijelu Ramske tektonske potoline (označene  strelicom), pri maksimalnoj koti uspora je na 595 m nadmorske visine.

Energija reljefa kreće se od oko 100 do oko 500 m/km², što ga ubraja u umjereno do izrazito raščlanjen reljef, uz mijenjanje nadmorske visine od oko 270 m pri ušću rijeke Rame u Jablaničko jezero odnosno Neretvu i 1955 m visokog vrha Raduše planine, Idovca, što je pogodno, između ostaloga za razvoj planinarstava i određenih uslužnih (turističkih) djelatnosti. Treba napomenuti da detaljnije i sustavnije istraživanje tipova reljefa u općini Prozor-Rama do sada nije rađeno.

1. TIPOVI RELJEFA U OPĆINI PROZOR-RAMA

1.1. EGZOGENI TIPOVI RELJEFA

1.1.1. KRŠKI TIP RELJEFA

Krš je specifičan tip reljefa, i hidrološka pojava, nastao na otopivim stijenama (vapnenac, dolomit, gips, sol). Osobitost krša je da nema stalni tok, rijetko ima izvore i pitku vodu u  odnosu na, gotovo, sve druge tipove reljefa, ali i odnos čovjeka i krša u oskudnoj simbiozi kroz, osobito, prošlost, ali i sadašnjost. A upravo sjeverno, zapadno, južno pa i dijelom istočno područje Općine, koje je, u petrografskom smislu, izgrađeno pretežito od vapnenca i dolomita, (i nešto manje gipsa i soli na jugoistoku i istoku) imalo je za posljedicu nastanak i oblikovanje endogenih i egzogenih raznolikih reljefnih krških oblika i specifičan odnos s drugim tipovima reljefa koje krš okružuje kao gnijezdo, ali i suživot krša i čovjeka koji ga je kroz stoljeća postupno mijenjao sječom šume, širenjem pasišta i obradivih površina, bez obzira na njegovu negostoljubivost s jedne strane, ali i današnju svekoliku, prije svega, turističku privlačnost s druge strane.

1.1.1.1. ENDOGENI KRŠKI RELJEFNI OBLICI

U endogene krške reljefne oblike ubrajamo speleološke destrukcijske i akumulacijske oblike: jame, špilje, pećine, kaverne, špiljski nakit (speleotheme) i sedrene pragove, koji su neki od njih formirani na području Općine, kao speleološki objekti i koji su zanimljivi kako po postanku, a neki po flori i fauni,  tako i atraktivnosti:

 ̶  jama Propala smještena je na sjevernim obroncima Vran planine (2074 m) na orografskom lokalitetu Greda. Jama je oblikovana u jurskim vapnencima starim oko 150 milijuna godina na nadmorskoj visini od oko 1400 m. Jama čije je dno prekriveno ledom, koji se tijekom ljeta  i vadio i koristio kao svojevrsni zamrzivač, i odlomljenim blokovima vapnenca nastala je razdvajanjem (tektonikom, ali i korozivno-mehaničkim procesima) vapnenačkih slojeva i nije još u cijelosti istražena, ali je atraktivna zbog svog oblika i nastanka, a možda i funkcionira kao vrelo tipa – potajnica (sl.5).

Sl.5. Jama Propala

̶  jama Golubnjača smještena na SZ Općine na planini Ravašnici. Jama je oblikovana u vapnencima starosti srednje-gornjeg trijasa i donje jure od oko 245 - 175 milijuna godina u navlačnoj strukturi raduške i ljubuške strukturne jedinice, na nadmorskoj visini od oko 1380 m. Jama je, prema djelomice urađenoj morfometriji, promjera duže osi oko 20 m, a kraće oko 15 m i dubine oko 50 m do koje i istražena. (U jami obitava divlji golub - jamar (Columba livia L) po kome je jama i dobila ime.) U blizini jame Golubnjače na sjeverozapadu općine je i jama Ninkovača na administrativnoj granici općina Kupres i Prozor-Rama – teže pristupačna zbog miniranog terena iz zadnjeg rata.

Sl.6. Jama Golubnjača

̶  Parcanska pećina smještena na jug- jugoistoku Općine u blizini naselja Parcani. Pećina je petrološki zanimljiva jer je nastala u heterogenom materijalu starosti od oko 245 - 5 milijuna godina, a smještena je na nadmorskoj visini od oko 560 m. Materijal je dijelom vapnenački, dijelom pješčenjački, a ima i rožnjaka odnosno vulkansko-sedimentnog materijala nastalo zbog aktivnosti trijaskog vulkana Tethys prije oko 230 milijuna godina. Istraživanje bi dalo odgovor na eventualne ostatke živog svijeta iz prošlosti.

Sl.7. Parcanska pećina

  ̶  ostatke fosilnih stalaktita, u obliku makarona, nalazimo u blizini naselja Klanac na jugu općine, smještenih na nadmorskoj visini od oko 700 m, u nekadašnjoj špilji koja je prirodnim procesima odnosno neotektonskim rasjedanjima „prerezana“ prije oko milijun godina i pri tom rasjedanju došlo je do struganja na rasjednoj pukotini (ili paraklazi) što je dovelo do stvaranja  uglačane površine - gorskog zrcala. Također nizvodno od brane HE Rama nalazimo fosilne ostatke sedrenih pregrada uz korito rijeke Rame kao i recentne sedrene pragove na rijeci Dušici kod naselja Duge na jugoistoku općine.

Miro Pavličević, prof.

Nastavit će se...