Medijska i turistička promocija Rame

Ako želite raditi nešto i uspjeti u tome, onda morate raditi s najboljima – Subota, 26. svibnja bio je dan za okupljanje u Rami, u Sportsko rekreacijskom centru „Laguna“, gdje su sudionici susreta – vlasnci ili urednici deset internet portala, nakon jutarnje kave i doručka, u ugodnom ambijentu, razgovarali s vlasnkom, Tomom Bilićem, koji se kroz razgovor prisjetio početka rada, pa do onoga u što je „Laguna“ danas prerasla.

Od malenog objekta, do modernog i sadržajnog prostora, gdje će svatko za sebe pronaći nešto. Od sladokusaca i gurmana, do onih željnih odmora ili rekreacije.

Nakon „Lagune“, ono što se nikako ne može, niti smije zaobići, ako želite na jednom mjestu vidjeti spoj religije, tradicije, umjetnosti i ljepote, kako graditeljske tako i one koju nam je Bog darovao – Kompleks Franjevačkog samostana Rama – Šćit.

Iz Podbora, doći na Šćit, kad je razina Ramskog jezera visoka, kao ove godine, najlakše, ali i najljepše je – ploveći. Za to se pobrinuo dobar poznavatelj Ramskog jezera, koji dobar dio svoga slobodnog vremena provede upravo na vodi. Nikica Beljo, kojemu ovom prigodom posebo zahvljujemo, kako na ugodnoj vožnji, tako i na dobroj i opuštenoj atmosferi na njegovom novom splavu.

Nakon pristajanja na Šćitu, i dolaska u prostor Franjevačkog samostana, kao domaćin, dočekuje nas fra Andrija Jozić, gvardijan i župnik. Nakon dobrodošlice, u kratkim crtama predstavlja Samostan i crkvu kroz povijest njihovog postojanja i stradanja.

Vatra i voda – usud i simboli stradanja Rame i Ramljaka kroz povijest – Od izgradnje crkve u šesnaestom stoljeću do Drugoga svjetskog rata, crkva i samostan, gorjeli su pet puta. Zadnji put, u srpnju 1942. godine, kada su partizani zapalili crkvu, u potpunosti su stradali crkva, matice, knjižnica i arhiv s neprocjenjivom vrijednošću.

Ono što svatko mora posjetiti i vidjeti kad dođe na Šćit, svakako je spomen obilježje podno Ramskog križa na kojemu su ispisana imena 1531 stradalog Ramljaka kroz povijest, pa do Domovinskog rata. Spomenik stradalima, ali i opomena živima, da se ovakvo nešto ne ponovi nigdje i nikada više.

Nakon obilaska spomen obilježja, slijedilo je razgledavanja župne crkve i Umjetničke galerije, s vrlo vrijednim eksponatima poznatih hrvatskih slikara: Murtića, Blažanovića, Sedera, Kesera...

I za kraj posjeta, ono što se nikako ne može zaobići, jest Etnografski muzej Rame. Zgrada muzeja, napravljena je na temeljima nekadašnjeg samostana izgrađenog 1857. godine. Vanjski izgled muzeja u potpunosti je zadržao prvotni izgled samostana, a unutranji je prilagođen namjeni.

U etnografskom muzeju predstavljen je život stanovnika ramskoga kraja. Na dvije etaže postavljeni su izlošci starih zanata, gospodarstva, prijevoznih sredstava, stambene kulture. Treća etaža predstavlja tekstilnu radinost - proces proizvodnje i sve vrste proizvoda u uporabi. Tu je i fratarska samostanska ćelija - soba fra Jeronima Vladića. Četvrta etaža predstavlja floru sa stotinjak najčešćih biljaka s nazivima i osnovnim karakteristikama i faunu - porodice životinja u punoj životnoj formi.

Koliko je postav muzeja atraktivan, možemo samo suditi po brojnim posjetiteljima koji su razgledali eksponate u vrijeme našega posjeta. Ukratko, vrijedi doći i pogledati ono što se stoljećima koristilio, a sada je nestalo iz svakodnevne uporabe. Etnografski muzej je jednio mjesto gdje možete vidjeti povijest Rame, ali i povijest njenih stanovnika i njihova života.

Nakon duljeg razgledanja postava Muzeja, slijedio je povratak u Podbor, odakle smo se uputili do mjesta Menjik gdje je smješten kompleks Etno sela „Remić“.

Menjik je prirodna granica između Hercegovine i Bosne, prostor gdje se susreću i miješaju dvije klime. Kao što i sam naziv mjesta govori, meja – međa, granica...

Izgled i sadržaj Etno sela, spoj je tradicije i modernoga. Uz restoran i smještajne kapacitete – etno kućice, gornjim dijelom sela dominira kapelica posvećena bl. Alojziju Stepincu.

Uz doček Radovana Remića, našeg domaćina i vlasnika Etno sela, upoznajemo se s njegovom idejom gradnje kompleksa i cilja da svojim ulaganjem u rodni kraj, daje poticaj razvoju turizma.

Izgradnja etno sela, njegov je san još iz mladih dana, kada je kao vrlo mlad, otišao na rad u Austriju, gdje je s vremenom izgradio vro unosan biznis s šećerom. Posao se širio, kao i ponuda gotovih proizvoda koji se sada mogu naći u svim boljim trgovinama i trgovačkim centima diljem Europe.

Zarađeni novac, odlučio je uložiti u izgradnju turističkih kapaciteta u Rami.

2011. godine, započela je gradnja etno sela, koje je sljedeće godine već bilo u funkciji.

Etno selo „Remić“, za smještaj gostiju trenutačno raspolaže s 45 kreveta. Restoran, može primiti 350 gostiju i pogodan je za razne proslave, poslovne sastanke, seminare. A njegova kuhinja spoj je modernog i tradicionalnog. Kuhinja gdje će i najizbirljivi naći nešto za sebe.

Uz trenutačne kapacitete, ovoga ljeta, početkom gradnje prvoga hotela u Rami planira se veće proširenje kapaciteta i ponude. Projekt i idejno rješenje, već su gotovi, a rješavanjem administrativnog dijela, krenut će izgradnja. Hotel će imati sadržaj kojega se i puno veće sredine s dugogodišnjom tradicijom ne bi mogle postidjeti, od zatvorenog bazena, welnessa, kongresne dvorane do sportskih terena.

Nakon razgovora s vlasnikom uslijedilo je razgledavanje kompleksa i na kraju zasluženi odmor i ručak, tijekom kojega su razmijenjana iskustva i dogovorena još bolja i tiješnja suradnja.

Cilj i svrha ovakvih susreta je promocija određenog prostora i upoznavanje šire javnosti s onim što taj prostor nudi posjetiteljima. Također, cilj predstavnika medija, u ovome slučaju interent portala, jest dati svoj doprinos promociji, ali i poticaju svima onima koji rade i žele napredovati, na korist sebi i mjestu gdje žive i rade.

Na kraju, zahvaljujemo domaćinima i pokroviteljima tijekom ovoga susreta, Etno selu „Remić“ i „Laguna“ klubu. Također, zahvala fra Andriji Joziću na srdačnom dočeku i predstavljanju Franjevačkog samostana i njegovog sadržaja!

I naravno, zahvala svim kolegama s portala: bljesak.info, dnevnik.ba, jabuka.tv, tomislavcity.com, abcportal.info, centralna.ba, blidinje.net, pogled.ba, koji su došli u Ramu i time dali potporu organizatorima susreta, kao i njihovom radu na pozitivnoj promociji Rame i ramskoga kraja!