U Washingtonu je 18. ožujka potpisan mirovni sporazum i taj dan uzimamo kao prestanak sukoba između HVO-a i tzv. A BiH. U ime Hrvata sporazum su potpisali dr. Franjo Tuđman i Krešimir Zubak, a u ime Muslimana Alija Izetbegović i Haris Silajdžić. Nova teritorijalna podjela na deset županija između Hrvata i Muslimana, potpisana je u Beču 11. svibnja 1994. godine.
Ožujak je započeo kao pravi zimski mjesec. Snijeg i mećava stvorili su visoki snježni pokrivač na cijelom prostoru Rame. Nanosi snijega na nekim mjestima prelaze visinu od četiri metra. Sve to otežava izvršavanje obrambenih zadaća, stvara poteškoće pri dopremanju hrane, vode i materijalno-tehničkih sredstava braniteljima na prvoj crti.
U međusobnom sukobu pripadnika HVO-a u Prozoru, pripadnici bugojanske postrojbe “Garavi”, ubili su dvojicu pripadnika brigade “Rama”, a dvojicu ranili. Ubijeni su Vlado Marić iz Luga i Vlado Mijatović iz Prozora, koji su se u trenutku pogibije nalazili na ulici bez oružja i u civilnim odorama.
Nakon dugo vremena i brojnih pregovora, brigada “Rama” uspjela je dobiti posmrtne ostatke Ante Nikolića i Tome Barabana, koji su dvanaestog studenog 1993. godine poginuli u rajonu Zavišća i ostali u rukama tzv. A BiH.
Nakon što je brigada "Rama“ u operaciji "Tvigi-94" potpuno razbila Prozorski bataljon i zauzela selo Here, po već isprobanom receptu, krenula je propaganda muslimanskih medija. U svijet se pokušalo plasirati laž da je u osvojenim Herama počinjen ratni zločin nad civilima. Nakon obilaska terena, pripadnici Unprofor-a, demantirali su tu vijest i potvrdili da se radilo o čistoj vojnoj akciji. Usporedo s pokušajem plasiranja laži kroz medije, lažno izvješće šalju i svome vojnom, političkom i vjerskom vodstvu.
Prema do sada poznatim podacima, u pisanim izvorima, Prozor se prvi put spomnje 11. kolovoza 1366., kada je ban Tvrtko izdao povelju Vuku Hrvatiniću "pod Prozorom u Rami", a godine 1433. u Prozoru boravi kralj Tvrtko II., gdje se susreće s dubrovačkom delegacijom.