Fenomenalni gornjojurski koraljni greben u najzapadnijem kutku Rame

  • Napisao/la  RP
Fenomenalni gornjojurski koraljni greben u najzapadnijem kutku Rame

Na ramskom dijelu (a ostali pripadaju općinama Kupres i Tomislavgrad ) lokaliteta Tromeđa, u najzapadnijem kutku današnje Rame, na nadmorskoj visini od 1400 do 1430 m, u tropskom moru, prije oko 160 000 000 godina, nastao je i razvijao se koraljni greben.

Naime, kako nam pokazuju otkriveni fosili, koraljni greben je gornjojurske starosti (od 163,5 ± 1,0 do 145,0 mil. god.) (sl. 1, 2, 3).

Sl. 1.  Geografski smještaj i položaj JI (današnjeg) dijela Europe u periodi jura (duža strelica) – paralele su povučene svakih 30° geografske širine („mi“ na oko 22° s.g.š.) ( Google, 15.05.2017; Pavličević, 2017)

Gornjojurski koraljni greben bio je bogat fenomenalnim živim svijetom: puževima, koraljima, hidrzoima, primitivnim rudistima, oštrigama, briozoima… Otkrivene elipsaktinije (stromatoporoid) nesumnjiv su dokaz tipične koraljne prudne sedimentacije. Biokalcurditi, biokalkareniti, kalkareniti, pseudooliti i ooliti sedimentirani su u neposrednoj blizini koraljnih prudova (bar).

U području Tromeđe najveći dio gornje jure izgrađen je od vapnenaca (a dijelom i dolomita) s elipsaktinijama i puževima. Ove naslage su predstavljene bijelim vapnencima koji se nepravilno izmjenjuju s dolomitima. Slojevi su obično debeli od 60 – 100 cm, ali ima i bankova do 2 m. Prema mikroskopskim istraživanjima ove naslage su najvećim dijelom  izgrađene od različitih kalkarenita, oolitskih i grudvastih vapnenaca i kalcirudita.

Sl. 2. Topografski smještaj i geoprometni položaj općine Prozor-Rama (Badanković, 2003; Pavličević, 2017)

Sl. 3. Prostorni obuhvat općine Prozor-Rama s lokalitetom dijela gornjojurskog koraljnog grebena (strelica) Izvor: Google Earth, 15.05.2017; Pavličević, 2017

Sl. 4.  Od naselja Zvirnjače do Tromeđe

Sl. 5.  Naselje Zvirnjača (općina Kupres) sa zaselcima Latinluk, Tovile… (Ravanjsko i Kosno polje; planina Ravašnica - strelica)

 Sl. 6.  Vrhom uzvišenja Gradina (1418 m), smješteno jugoistočno od zaselka Latinluk, prolazi međuopćinska granica Kupresa i Prozor-Rame

Sl. 7.  Velika Ljubuša i prirodno naslijeđe - prirodni predjel Mala Ljubuša (1611 m) s Tromeđom (strelica)

U vrijeme gornjojurskog koraljnog grebena, u plitkom tropskom moru, današnje planine Čvrsnica, Čabulja,Vran i Ljubuša  bile su površinski mali i niski otoci.

Sl. 8.  Keškića štale (nekad) i vikendica danas – na planini Ljubuši

Sl. 9.  Ivova kosa (1393 m) smještena je oko 2 - 3 km  južnije od zaselka Latinluk

Sl. 10.  Na putu prema Tromeđi

Sl. 11.  Mali crni vrh (1618 m) smješten zapad- sjeverozapadno od Tromeđe

Sl. 12.  Veliki crni vrh (1579 m) smješten zapad- jugozapadno od Tromeđe

Sl. 13.  Vapnenac s obiljem fosila – rod puža Nerinea  - Nerinea tuberculosa

Sl. 14.  Krupni puž – Ptygmatis carpathica

Sl. 15.  Vapnenac s mnoštvom puževa

Sl. 16.  Krupne Nerinee

Sl. 17.  Puževi

Sl. 18. Obilje puževa roda Nerinea i Ptygmatis - Nerinea cochleates, Nerinea tuberculosa, Nerinea defrancei, Ptygmatis carpatica i Ptygmatis pseudobruntutana

Sl. 19.  Puž

Sl. 20.  Presjeci puževi i ljuštura školjki, sličnih oštrigama, kao i primitivni rudisti roda Diceras

Sl. 21.  Hidrozoi

Sl. 22.  Puž – Ptygmatis pseudobruntrutana

Sl. 23.  Krupni puž – rod Nerinea

Sl. 24. Mnoštvo okamenjenih debeloljušturnih školjkaša te puževa roda Nerinea i roda Ptygmatis (vrlo sličnih Nerinei)

Sl. 25.  Koralji

Sl. 26.  Krupni puževi roda Nerinea

Sl. 27.  Hidrozoi i koralji

Sl. 28.  Pogled s Tromeđe prema SSI-u na najviši vrh Raduše planine -  Idovac (1956 m )

Sl. 29.  Pogled s Tromeđe prema JI-u na najviši vrh Ljubuše planine - Crnovrh (1797 m )

Sl. 30.  U okolici Tromeđe

Sl. 31.  U okolici Tromeđe

Sl. 32.  U okolici Tromeđe - najzapadniji kutak Rame smješten na nadmorskoj visini od 1400 – 1430 m

Sl. 33. Perioda kreda (prije oko 80 mil. god.) (Google, 15.05.2017.)

 Sl. 34.  Kasna kreda  – odnos kopna i mora u Europi (Google, 15.05.2017.)

Sl. 35.  Epoha eocen (prije oko 40 mil. god.) ( Google, 15.05.2017; Pavličević, 2017)

Istražujući teren južnije od Blidinja, a istočno od Rakitna kod planine Bosiljne, i Goran Glamuzina utvrdio je nastavak postojanja – povlačenja,  koraljnog grebena tijekom periode krede (145,0 – 66,0 mil. god.,) s današnje planine Ljubuše prema planini Vran, pri čemu su navedeni otoci još se malo izdigli i proširili (što je i rezultiralo povlačenjem koraljnog grebena južnije) da bi se tijekom periode paleogena (56,0 – 41,2 mil. god.) koraljni greben povukao dalje prema jugu kod današnjih naselja Sobača i D. i G. Konjova sjeveroistočno od Posušja, a otoci se povezali u jednu kopnenu masu s oblikom priobalja s brdašcima, pri čemu je upravo tada, tijekom epohe srednjeg eocena (47,8 – 41,2 mil. god.) bio najbujniji s najviše vrsta koralja, puževa i školjki, da bi naglo u gornjem eocenu (41,2 – 33,9 mil. god.) u potpunosti nestao - more se povuklo prema današnjoj Crnoj Gori, a na navedenim lokalitetima ostao je ( i danas dijelom vidljiv) okamenjeni koraljni greben. Tako je dijelom rekonstruirana paleogeografska slika ovog (manjeg) dijela Bosne i Hercegovine u navedenim periodama i epohama.

Sl. 36.  Planet Zemlja prije 18 000 godina (Google, 15.05.2017.)

Sl. 37. Mogući izgled gornjojurskog koraljnog grebena s niskim tropskim otocima Ljubušom, Vranom, Čabuljom… (Google, 15.05.2017.)

Sl. 38.  Mogući izgled koraljnog grebena s tropskim otokom Ljubušom ( Google, 15.05.2017; Pavličević, 2017)

Izvori i literatura

 Badanković, N., 2003: Pregledna karta Rame 1 : 1 000 000, (ur. Pavličević, M.), Hrvatsko katoličko dobrotvorno društvo (ogranak Prozor-Rama), Prozor, Sarajevo.

Bognar, A. 1990: Geotektonska evolucija i neke temeljne strukturnomorfološke osobine Dinarida, u: Znanstveno posvetovanje geomorfologov Jugoslavije: zbornik referatov, Krško, 18 do 23 junij 1990., Ljubljana, 259-270.

Chandler, F., Taplin, S., Bingham, J., 2005: Pretpovijesni svijet, Marjan tisak d.o.o., Split.

Herak, M., 1990: Geologija, postanak, tektonika, i dinamika Zemlje, razvojni put Zemlje i života, geološka građa kontinenata i oceana, peto izdanje, Školska knjiga, Zagreb.

Papeš, J., 1967: Osnovna geološka karta SFRJ, u: list Livno, 1 : 100 000 (redigirao i ur. Dragić, D.), (ur. Pavličević, M.), Institut za geološka istraživanja, Sarajevo.

Papeš, J., 1967: Osnovna geološka karta 1 : 100 000, Tumač za list K 33-11 Livno, Institut za geološka istraživanja Sarajevo, u: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Osnovna geološka karta 1 : 100 000, Tumač za list Livno K 33-11 (redigirao Sikošek, B. i ur. Dimitrijević, M., Karamata, S., Sikošek, B., Veselinović, D.), Beograd, 1975., Savezni geološki zavod, 1-57.

Pavličević, M., 2015: Fotografije, u:  Google (ur. Pavličević, M.) (15.05.2017.)

Pavličević, M., 2015: Prostorni obuhvat općine Prozor-Rama, u: Google Earth (ur. Pavličević, M.) (15.05.2017.)  

Tajder, M., Herak, M., 1986: Petrologija i Geologija, Školska knjiga, Zagreb.

Tišljar,  J., 1994: Sedimentne stijene, Školska knjiga, Zagreb.

Topografska karta, 1 : 25 000, 1 : 50 000 i 1 : 100 000, list Livno, Vojnogeografski institut, 1962. -1972.

Vidović, M., Moićević, M., 1974: Tektonska karta SR Bosne i Hercegovine 1  : 1 000 000

Prilozi

 

Osnovna geološka karta SFRJ, M 1 : 100 000, list Livno s položajem gornjojurskog koraljnog grebena u ramskom dijelu Tromeđe (strelica), (isječak karte OGK, 1:100 000, list Livno, Geološki zavod Sarajevo, 1972)

Tumač za OGK - list Livno (isječak karte OGK, 1:100 000, list Livno, Geološki zavod Sarajevo, 1972)

Pogled sa sjevernog obronka Vran planine na  Ljubušu i Radušu planinu

Pogled s Raduše (Plišavica) na Vran i Ljubušu planinu

Naše stajalište je na SSZ-om dijelu uzvišenja Plišavica

MIro Pavličević, prof

na vrh članka
×

Sign up to keep in touch!

Be the first to hear about special offers and exclusive deals from TechNews and our partners.

Check out our Privacy Policy & Terms of use
You can unsubscribe from email list at any time