Fosilnim koritom rijeke Neretve do ušća u rijeku - Vrbas

  • Napisao/la  RP
Fosilnim koritom rijeke Neretve do ušća u rijeku - Vrbas

Razlamanje  litosfere (Rame i šireg prostora) na prijelazu iz epohe miocen (23,03 – 5,332 mil. god.) u epohu pliocen ostavila je radikalne posljedice i u hidrogeografiji ovog prostora. Tektonski i neotektonski pokreti sredinom pliocena (5,332 – 1,806 mil. god.) rasjedaju litosferu između Čvrsnice i Prenja te Raduše i Vranice i omogućuje formiranje korita i toka rijeke Neretve. Rijeka Neretva, od svog izvora (vrela), usjekla je korito i tekla prema sjeverozapadu u Jablaničko-konjičku tektonsku potolinu, u tektonsko jezero.

Potom iz  tektonskog jezera otjecala je, dalje, današnjim koritom (i kanjonom) rijeke Rame do naselja Lug, a od naselja Lug kanjonom Ponir (na južnom  ulazu u naselje Prozor). Posljedice tektonskih i neotektonskih pokreta u litosferi su premještanje, dijela, sedimentnih stijena trijasa i jure iz Ponira na Makljen. Toponimi Makljen i Ponir bili su spojeni do kraja pliocena i činili su fosilno korito rijeke Neretve do ušća u rijeku – Vrbas. Krajem pliocena na području današnje brane HE Jablanica dolazi do snažnijih tektonskih i neotektonskih pokreta, koji rasjedaju litosferu i izdižu korito rijeke na sjeveru (a korito postupno postaje fosilno). Rijeka Neretva, okreće tok za 180⁰, počinje teći prema jugu. I ranija istraživanja, mogućeg, fosilnog korita rijeke Neretve (i na drugim dijelovima fosilnog toka) to potvrđuju, a dokazi su vidljivi i danas, i u Žlibu…


Žlib - fosilno korito rijeke Neretve ( i cesta prema prijevoju Makljen na 1123m n.v.)

 

Žlib - u fosilnom?! koritu rijeke Neretve (s nadmorskom visinom od 700 – 1100m)

 

Oblutak u Žlibu

 

U Žlibu - valutice su nošene jačom kinetičkom erozivnom energijom vodotoka

 

Oblutak u Žlibu

 

Širi prostor Žliba  je i današnja topografska razvodnica Jadranskog i Crnomorskog slijeva

 

Žlib je bio dio gornjeg toka rijeke Neretve ( i nastao je bez rasjedanja)

 

Rijeka Neretva u svom današnjem koritu (nizvodno od naselja Jablanica)

 

Rijeke Vrbas i Neretva tekle su istim koritom (nizvodno od naselja Dobrošin) k Crnom moru

 

Gornji tok rijeke Vrbas (Općina Gornji Vakuf-Uskoplje)

 

U naselju Dobrošin vidljive su dvije riječene terase rijeke Vrbas (Općina Gornji Vakuf-Uskoplje)

 

Lijepo oblikovane riječne terase, rijeke Vrbas, između naselja Boljkovc i naselja Dobrošin

 

Pogled iz Žliba, prema sjeveru, na dio planine Vranice (Općina Gornji Vakuf-Uskoplje)

 

Žlib - pliocenska Gornjeneretvanska dolina

…I današnje aktivnosti oko gradnje hidroelektrana u jugoistočnoj Hercegovini možda će ostaviti  tragove (još jednog) fosilnog korita rijeke Neretve…

Miro Pavličević, prof

na vrh članka