Tragom Dinosaura po planini Ljubuši

  • Napisao/la  RP
Tragom Dinosaura po planini Ljubuši

Prema kartama, planina Ljubuša je dio strukturne jedinice Ljubuša odnosno kupreško-ljubuške tektonske jedinice. Geografski je smještena između: ϕ=43°40’ – 43°47’ s. g. š. i λ= 17°18’ i 17°30’ i. g. d., u sjevernom umjerenom toplinskom pojasu. Topografski je smještena između Vrana na jugu i jugoistoku, Raduše na istoku i sjeveroistoku, i Duvanjskog polja na zapadu i sjeverozapadu. Na sjeveru graniči sa Zvirnjačom (Kosno polje - Ravanjsko polje).

Istočno sjeveroistočni dio planine Ljubuše. Pogled s Prusca 1565m, na Crnovrh, 1797m (strelica)

Ljubuša planina je na široko razvučena s blagim kosama prema visokim poljima u kršu, i bez istaknutih grebena i visova. Do njenih obronaka, vrhova i kosa, možemo doći  iz više pravca: Tomislavgrada, Zvirnjače (Kupresa) ili sa zapadnog oboda ramske tektonske potoline. Planina Ljubuša, nastajala je i oblikovana kroz dugo razdoblje geološke prošlosti. Iz karte čitamo da je izgrađena, pretežito, od vapnenaca i dolomita jurske i kredne starosti (199,6 +- 0,6 – 65,5 +- 0,3 mil. god.). Jursko i kredna starost, plitkovodni marinski okoliš taloženja (sedimentary environment), položaj (ravni slojevi) sedimentnih stijena i eventualno pronađeni teksturni oblici na gornjim slojnim površinama (pukotine isušivanja, „ripple marks“…), neophodni su preduvjeti za, moguće, tragove (ihnofosili) dinosaura.

 

Na putu prema Crnovrhu fotografiramo završni dio prijelaza vrtača u krške uvale (strelice)

 

Na polovini sjeveroistočne padine Velike Ljubuše, administrativna je granica općina Tomislavgrad i Prozor – Rama (crta)

I ne samo zbog toga krenuli smo na planinu Ljubušu, na Crnovrh. U središnjem dijelu Ljubuše, postoje tri naziva Crni vrh i tri naziva Ljubuša. Do Crnovrha i natrag trebat će nam više od 10 sati relativno brzog hoda, s ramske strane. Pošli smo s Proslapske planine, sve govori da će to biti vrući ljetni dan. Zato krenusmo u praskozorje, s puno hrane i još više vode. Putem nailazimo na ljudske i stočarske nastambe, ljetne stanove – katune, ramskih pastira. Dodatno punimo boce vodom, jer izvora gotovo i nema na ramskom dijelu Ljubuše planine. Mjestimice nailazimo, na deblju i  plodnu  zemlju (dočići), zasijanu žitom i krumpirom. Neravne i strmije padine i kose su pod travom za košnju ili za ispašu. Pašnjaci Ljubuše  su prostrano i kvalitativno među najvećima i najboljima u Europi. Hodasmo po mnogobrojnim plitkim vrtačama, po boginjavom kršu. Planina Ljubuša ima svoje specifične vrtače.

 

Gotovo, nestala slika s naših planina. Katun i okolica, prirodno srasli jedno s drugim

 

Preko kosa i uvala, planine Ljubuše, do mogućih tragova dinosaura

 

S  kose pastir prati svoje blago

 

Pinus mugo Turra, osamljeni grmoliki primjerak

 

Krš, dinosauri?, pašnjaci, blago i ljudi (strelica), neke su od geografskih značajki Ljubuše

Drveta ni grma nema na strmini,

Sve je mrtvo, pusto – čisto ko na dlanu;

Popasli su konji travu na rudini.

Posjekla je bradva svaku zelen granu“

V. Nazor (Lj. Mihić,1985)

 

Čini se duboka jama koja nije unesena na kartu krupnog mjerila

Kako se približavasmo, vidjesmo sve čišće Crnovrh i bijele sedimentne slojeve (stijene) sjeveroistočno od njega. Sjeveroistočna padina Crnovrha, kamo se uspinjemo, je većeg nagiba od reljefnih oblika kojima smo prošli. Postaje vruće, bez obzira na milovanje planinskog vjetra. Ali idemo brže, da što prije stignemo do sedimentnih stijena… Hodamo po stijenama, možda i tragovima dinosaura, starim više od 100 mil. godina. Kako zanimljivo i rijetko!? Kada, kako, zašto, gdje ???

 

Izgriženi vapnenci na sjeveroistoku Crnovrha


Odmor na bankovitim vapnencima…

 

Subhorizontalni, debelo uslojeni i bankoviti vapnenci s nerineama iz epohe donje krede (145,5 +- 4,0 – 99,6 +- 0,9 mil. god.) na sjeveroistočnim obroncima Crnovrha

 

Mnoštvo fosilnih ostataka (Gastropoda, Ammonoidea…), iz epoha gornje jure - donje krede, u čistom vapnencu na istočnim  obroncima Velike Ljubuše (strelice)

 

Čisti vapnenac, iz epoha gornje jure - donje krede (161,2 +- 4,0 – 99,6 +- 0,9 mil. god.), s mnoštvom fosilnih ostataka (strelice)

 

Sl.1 Dinosaur ostavlja otiske svojih stopala u mekom mulju (Chandler, Taplin, Bingham, 2005)

 

Sjeverno od Crnovrha je Mala Ljubuša, 1611m, Ravanjsko polje, planine Ravašnica (Rama -Kupres),strelica, Stožer (Kupres)… (α = 350 - 358°)

Penjući se uz Crnovrh, zapadno od Male Ljubuše, ugledasmo Tromeđu: Tomislavgrad, Kupres i Prozor – Rama.

 

Evo nas na, gornjoj, stepenastoj zaravni Crnovrha ili Velike Ljubuše

 

Pogled s donje na gornju stepenicu Crnovrha

 

Pretežito krškom korozijom, neobično, oblikovana vapnenačka stijena (α = 45°)

 

Donja, niža, stepenasta zaravan, Crnovrha. Sam vrh Velike Ljubuše je pločast i subhorizontalan

 

Jugozapadni obronci Crnovrha više  su pločasto isklesani i uljuđeni zbog izloženosti jakom jugozapadnom vjetru. „Na straži“ je grmoliki bor Krivulj

 

Velika Ljubuša

 

Zasluženi odmor na Velikoj Ljubuši uz ugodno rashlađivanje, vjetrom, danikom


Nezaboravan pogled na Tomislavgrad i Duvanjsko polje s Velike Ljubuše (α = 250°)

 

Lijep pogled, prema sjever sjeveroistoku, na IDOVAC (α = 22,5°)

 

Jugoistočno od Velike Ljubuše smjestio se masiv Vran planine (α =135°)

 

Vraćajući se nailazimo na Srčanik,


kvalitetnu ispašu,

 

Kamenu kupinu,

 

veliku površinu maline (Rubus idaeus L.)… I konačno ulazimo u  bukovu šumu

 

Osojnice, na granici ljubuške i raduške strukturne jedinice

Sunce se bližilo zalasku, a sve se boje stapaju u jednu: crvenu. A mi idemo prema svojim obitavalištima. Planinu Ljubušu nije lako upoznati i spoznati, osobito u jednom danu. Tako je raznolika, privlačna, pitoma i srdačna. Teško je reći kad je Ljubuša ljepša, ljeti ili zimi. Na visini ove i drugih  planina, zrak je znatno rjeđi i bez sitne prašine i čestica dima. Osunčani, s pigmentiranom kožom, i obogaćeni D vitaminom vraćamo se na Proslapsku planinu. Važna posljedica, za posjetitelje planina, je  bolje zdravlje. Lijepi vidici, geo i biološke značajke Ljubuše su nezaboravni. Zato smo, ponovno hodili dolovima i visovima Ljubuše planine.

Miro Pavličević, prof

na vrh članka
×

Sign up to keep in touch!

Be the first to hear about special offers and exclusive deals from TechNews and our partners.

Check out our Privacy Policy & Terms of use
You can unsubscribe from email list at any time