Trijarski vulkan Tethys, dragulj u središtu Rame
- Napisao/la RP
"Gusti, crni oblak dolazio je za nama, šireći se zemljom poput poplave. Tama se spustila, zgrade se ljuljaju. Doimalo se kao da cijeli svijet umire, i ja s njime, sve dok žućkasto Sunce napokon nije otkrilo krajolik zakopan duboko u pepeo, kao u snježne nanose“, riječi su iz pisma upućenog rimskom povjesničaru Tacitu, u kojem Plinije Mlađi opisuje što je vidio tog sudbonosnog dana, kada se aktivirao Vezuv (79. godine) i uništio između ostalih i gradić Pompeje.
Trijaski polifazni submarinski vulkan Tethys „rodio“ se ranije, prije ove strašne tragedije, s kulminacijom u srednjem trijasu (oko 245 – 228 mil. god.). Dio ostataka, tog dragulja u središtu Rame, možemo vidjeti između naselja G. i D. Višnjani u masivu sredogorja Krstaca.
Pogled s, jugozapada, Plemine stijene prema magmatskom tijelu Krstacu
Iako je općina Prozor-Rama površinom relativno manja, njenu litosferu (zemljinu koru) grade sve vrste stijena prema postanku: magmatske, metamorfne i sedimentne. Najveći dio zahvaćaju sedimentne stijene a jedan manji dio su metamorfne i magmatske stijene. Do vulkana Tethys – Krstac može se doći magistralnom cestom M16-2, potom lokalnom cestom koja vodi prema naselju Lug. Magmatske stijene, koje su svojom su glavninom vezane za submarinski proces nastanka trijaskog vulkana Tethys, nalazimo u masivu Krstaca a izolirano i u puno manjem opsegu i drugdje na području općine. Vulkan Tethys je genetski povezan s jablaničkim gabrom u procesu nastanka i oblikovanja Tethys subdukcijske zone. Nestrpljivo smo čekali dan kad ćemo poći prema vulkanu. Prije obilaska popeli smo se uz gipsnu liticu s koje se dobro i lijepo vidi Tethys. Idući prema D. Višnjanima opažamo petrološku različitost! Ostatci vulkana Tethyis pokazaše nam se u punini. Gledamo, fotografiramo (i uzimamo kamenje) i razgovaramo o tome što se, ovdje, događalo u srednjem trijasu… Nastavljamo put, zastajemo, a pogled nas vuče prema sutjesci rijeke Rame i Ramskoj tektonskoj potolini.
Gipsna litica
S gipsne litice fotografiramo sjeveroistočne dijelove Tethysa 
Prije polaska prema Tethysu bijasmo uz „korito“ rijeke Rame (360m n.v.), u „društvu“ sedrotvoraca i učinaka njihova rada
Lijep pogled na sutjesku rijeke Rame, Ramsku tektonsku potolinu s dijelom planine Raduše ( i Ramsko jezero)
Bezimeni potočić žubori i obli magmatsko kamenje noseći ga koritom. Voda hladna, čista i dobro je došla da utaži našu žeđ. Neprocjenjivo blago, voda iz magmatskog tijela bez mogućnosti većeg onečišćenja u užem području, koje treba čuvati i sačuvati…
Odmor, na D. Višnjanima (690m n.v.), na ostatcima vulkana Tethys
Ostatci trijaskog vulkana Tethys, svjedoka burne geološke prošlosti Rame
Kvarckeratofiri i keratofiri dijelom izgrađuju sredogorje Krstac – kisele i neutralne efuzivne magmatske stijene
Raspadnute kvarckeratofirske magmatske stijene s proslojcima tufa
Andezit (Porfirit) – efuzivna neutralna magmatska stijena
Andezit (Porfirit)
Fotografirani ekološki prizori pratili su nas prema G. Višnjanima
Oksidirani efuziv bazalt (bazična magmatska stijena) na G. Višnjanima, na nadmorskoj visini od 1050m
Rasjed Pasja (1689m n.v.) - Plemina stijena, viđen iz G. Višnjana
Pogled s dijela „vulkanske kupe“ na dio ramske tektonske potoline, ramsko miocensko jezero i okomitu Klečku stijenu (1154m n.v.)
Tok slapovite rijeke Crime koja svojom erozivnom snagom troši magmatsku podlogu, omogućujući pronalazak taložnog opala i listića zlata
Na putu prema Šerovini i Skrobučanima…
fotografiramo žičnu magmatsku bazičnu stijenu dijabaz
Dragulji, kakve možemo pronaći u širem prostoru Tethysa - pegmatiti: rijetkost, trajnost i ljepota
Vezuv, Tambora, Krakatau, Sv. Helena… i Tethys. Biti i vidjeti, neizravno, kakva je, dijelom, zemljina unutrašnjost istinski je doživljaj za svakoga. Zato posjetite neko od navedenih odredišta, a možda vam je blizu i trijaski vulkan Tethys!? Želite imati dragulj!? Možete li vjerovati??? Možete!!!
Miro Pavličević, prof.