Reljef – Atraktivni prirodni resurs za razvoj turizma - treći dio

1.1.4.1. Gravitacijski pokreti stijenskih masa i reljefni

Od gravitacijskih pokreta stijenskih masa i trošina najzanimljiviji su osipanje i nastanak akumulacije stožastog oblika tzv. sipara, dok na strmcu razaračkim djelovanjem osipanja materijala nastaju žljebovi ili točila (sl.9). Takvi reljefni oblici su prisutni na sjeveroistočnim obroncima Vran planine i  Pasje stijene i drugim strmim obroncima planina i brda.

Sl.11. Sipari na sjeveroistočnim obrocima Vran planine

1.1.4.2. Kliženje i reljefni oblici

Procesi kliženja, prema ocrtu klizne plohe, reljefu i prirodi pokreta, uvjetuju nastanak pet tipova klizišta. Klizišta su karakteristična za obod Ramskog jezera jer su nastala u glinovitim slojevima, osobito oko i u naselju Kovačevo polje, Šćit, Mluša…

1.1.4.3. Spiranje i jaruženje i reljefni oblici

Vododerine i jaruge nastale procesima  spiranja i jaruženja nalazimo na južnim obroncima Raduše planine iznad naselja Rumboci, Jaklići i Šlimac te iznad naselja Kovačevo polje, a u njihovu podnožju formirale su se deluvijalne kupe, koje su osobito vidljive ispod planine Plišavice (oko 1500 m) gdje su dijelom na njima smještena naselja Rumboci i Jaklići (oko 650 m).

1.1.5. Antropogeni tip reljefa

U geomorfološke procese antropogenog porijekla treba ubrojiti različite vrste djelovanja čovjeka koje imaju ili bi mogle imati utjecaja na oblikovanje reljefa. Zbog djelovanja čovjeka u prostoru danas je ostalo malo očuvanih tzv. čistih prostora ili okoliša kako u većem dijelu svijeta tako i u općini Prozor-Rama, ali ipak ne u tolikoj mjeri kako zbog dominacije planinskog reljefa tako i zbog slabije gospodarske razvijenosti kroz povijest i danas. Ipak čovjek svojim djelovanjem je oblikovao niz reljefnih oblika agrogenog i tehnogenog porijekla. Osobito su zanimljivi utjecaji na reljef, kroz izgradnju impresivne brane, u krškom okruženju,, izgrađene  od kamenog nabačaja s betonskim ekranom, HE Rama koju turisti žele posjetiti i posjećuju osobito tijekom preljeva vode (u blizini brane, na desnoj obali rijeke Rame, vide se zasjeci u reljefu što je posljedica kopanja materijala za izgradnju brane – „ožiljci“ u prirodi), a tu su zanimljivi i napušteni rudnici željezne i željezno-manganske rude koji bi mogli biti zanimljivi i uređeni za turističke posjete kao što su Rudno brdo – rudnik smješten do naselja Klek na jugoistoku Općine, a iz vremena je Austrougarske vladavine ovim prostorom početkom XX. stoljeća kao i rudnik hematita s nalazištima kromita i pirita, u okolici naselja Uzdol, na istoku Općine.

1.2. Endogeni tipovi reljefa

1.2.1. Fosilni magmatski tip reljefa

Magmatski reljefni oblici, vezani su kako za efuzivni tako i za žilni i intruzivni reljefni oblik, karakteristični su za masiv sredogorja  Krstac (oko 900 m) jugozapadno od naselja Prozor, a na manjoj površini i za druga mjesta u Općini (sl.10). Naime, efuzivni, žilni i intruzivni reljefni oblici posljedica aktivnosti submarinskog vulkanizma  tijekom srednjeg trijasa (oko 245 - 228 milijuna godina) u okviru Tethys subdukcijske zone između Afričke (odnosno Jadransko-apulijske mikroploče) i Euroazijske litosferne ploče, a čije tragove nalazimo u navedenom masivu. Navedeni reljef formiran je na magmatskim stijenama poput andezita, bazalta, keratofira, dijabaza, diorita… mogući su nalazi dragog kamenja i listića zlata. Dakle, tu možemo vidjeti dio subdukcijske zone gdje se spajaju dva kontinenta - Afrika i Europa (Euroazija) što je i zanimljivost ovog mjesta i tipa reljefa.

Sl.12. Ostaci trijaskog magamtizma u masivu sredogorja Krstac

1.2.2. Bore, rasjedi, navlake i tipovi reljefa

Endogeni reljefni oblici, bore, rasjedi i navlake, iako su primarni, mega i makro dimenzija, ipak u osnovici nisu tako atraktivni jer je dijelom ili u cijelosti skrivena njihova struktura.

1.2.2.1. Bore

Na mjestima gdje je otkrivena njihova struktura možemo vidjeti impresivne reljefne strukturne oblike, a ako su pretežito valovitog oblika onda su to bore ili mikrobore, nastale pretežito zbog bočnih pritisaka tijekom tektonskih pokreta odnosno nemira litosfere u bližoj geološkoj prošlosti, u najvećem opsegu od početka epohe miocen odnosno od 23,03 milijuna godina do danas. Bore odnosno mikrobore možemo vidjeti u naselju Rumboci, a izborane su u klastičnim litološkim slojevima koji su kao takvi veoma plastični pa su se tako, veoma, lijepo i izborale (sl.11). Mikrobore nalazimo i u blizini naselja Glibe uz cestu Prozor- Here prema SI-u Općine izborane, pretežito, u šejlu nastalom prije oko 220 milijuna godina.

Sl.11. Različiti tipovi mikrobora u naselju Rumboci

1.2.2.2. Rasjedi

Rasjedi su strukturne jedinice litosfere i govore, također, o nemiru litosfere tijekom geološke prošlosti od epohe miocen do danas, ali i danas. Tijekom srednjeg i gornjeg miocena formirala se Ramska tektonska potolina spuštanjem i laganom rotacijom litosfere SZ-JI duž više normalnih rasjeda i predstavljaju podlogu prirodnog miocenskog i dijelom današnjeg umjetnog jezera. Sa vršnih dijelova rasjeda nudi se atraktivan pogled na okolni krajolik, osobito na Ramsko jezero, i gdje  su odlični uvjeti za paraglajding i zmajarenje. Osobito je atraktivni rasjedi Pasja – Plemina stijena s visinom od oko 1700 m i strmcem (rasjednom plohom) od oko 300 m kao i rasjed Klečka stijena koja se  odlikuje laganim pristupom kao i lijepim i širokim vidicima (!), ali i do 200 m visokim, okomitim i slikovitim stijenama, i s odličnim preduvjetima za alpinizam. Tu je i već spomenuti, impresivni, rasjed vezan za kanjon rijeke Volujaka. Također je zanimljiva i lijepo vidljiva stepeničasta rasjedna struktura smještena na SZ-u Ramske tektonske potoline, a spuštena je duž triju normalnih rasjeda. Osim navedenih tipova rasjeda i njihovih sustava postoje i različite kombinacije između ostalih i već napisano gorsko zrcalo, u okviru egzogenih krških reljefnih oblika (odnosno stalaktita), smješteno u južnom dijelu Općine, u naselju Klanac.

1.2.2.3. Navlake

Navlačne strukture zastupljene su na južnom, zapadnom i sjeverozapadnom dijelu Općine, a osobito je zanimljiva navlaka i navlačenja raduške na ljubušku strukturnu jedinicu oko jame Golubnjače na planini Ravašnici koja je već prethodno opisana.

Zaključak

Prirodni čimbenici su jedni od osnovnih čimbenika turističke privlačnosti nekog prostora, a  reljef je jedan od tih prirodnih atraktivnih resursa koji, svojim različitim tipovima, privlači posjetitelje zbog različitih motiva, osobito oblici planinskog reljefa, kakav je i reljef u općini Prozor-Rama. Osobito se to odnosi na krški tip reljefa koji je zahvaća veliki dio Općine i „drži“ u okruženju druge tipove reljefa, i njegova specifičnost koja se ogleda u geološkim, geomorfološkim, hidrološkim, vegetacijskim, i antropogenim pojavnostima u odnosu na druge tipove reljefa.

Energija reljefa kreće se od oko 100 do oko 500 m/km², što ga ubraja u umjereno do izrazito raščlanjen reljef, uz mijenjanje nadmorske visine od oko 270 m pri ušću rijeke Rame u Jablaničko jezero odnosno Neretvu i 1955 m visokog vrha Raduše planine, Idovca., što je pogodno, između ostaloga za razvoj planinarstava i određenih turističkih djelatnosti.

U moguće, moderne, turističko-sportske i planinarske aktivnosti vezano za planinski (krški) reljef ubrajamo: razni motivirani izleti na lako pristupačne planine, speleologija, vodička služba, planinarska orijentacija, turno skijanje, alpinizam, odgojno-obrazovni, edukativni i znanstveni turizam, planinsko trčanje, paraglajding, zmajarenje, brdski biciklizam i qoud – ternska/Off-road vozila…

Kako bi se ostvarila ovu viziju, koja je dijelom stidljivo i započela, treba uključiti modernu tehnologiju kroz ekološki prihvatljivi pristup u uređenju potrebite infrastrukture kroz organizaciju i financiranje lokalnih vlasti i državnih i međunarodnih financijskih institucija, uz doprinos svakog pojedinca, kao i daljnjim znanstveno-stručnim istraživanjem i radom, a sve s ciljem dobivanja novih spoznaja o reljefu i drugim atraktivnim prirodnim, ali i antropogenim resursima za očuvanje one potpunu i izvornu ljepotu ramskog kraja. Naravno ne treba zanemariti niti financijsku korist razvitkom turizma, jer je reljef temeljni prirodni i najviše ograničavajući čimbenik gospodarske valorizacije nekog prostora odnosno može i negativno djelovati u određenim segmentima društveno-gospodarske valorizacije prostora, kao što je i slučaj u općini Prozor-Rama, te je razvoj određenih tipova turizma jedan od putova prema boljem sutra.

p.s.  u sjećanje rano umrlom prof.dr.sc. Vjekoslavu Šimunoviću!

Miro Pavličević, prof