U glacijalnoj prošlosti Vran planine

Vran planina s jugoistoka i istoka graniči Dugim poljem (1184m - 1267m n.v.), sa sjeveroistoka B (l)aćina planinom, a sjevera Rudim poljem (1307m n.v.), Trebiševom (1273m n.v.), sa sjeverozapada i zapada graniči s Ljubušom i Slanim dolcem, s jugozapada Grlom, a s juga Svinjačom (1171m n.v.) i Blidinjim jezerom (1183m n.v.), smještena na jugu i JJZ općine Prozor – Rama (dio). Pleistocena glacijacija je osim Vran planine zahvatila i druge planine (Dinaride) u BiH iznad 1500m n.v. Posljednji glacijal, wϋrm, ostavio je najsvježije tragove pleistocene glacijacije i u podnožju Vran planine. No, kako doći do fosilnih glacijalnih tragova? Ima više pravaca kojima se može doći do ove ledenjačke ljepote: iz pravca Dugog polja i Risovca (Posušje i Jablanica), pravca Orašca (Prozor – Rama), ili iz pravca Lipe, Kongore  (Tomislavgrad)… Za obilazak, upoznavanje i spoznavanje ovog relativno rijetkog i tako lijepo očuvanog reljefnog oblika, in situ, dođosmo preko ponikava, brežuljaka i brda odnosno preko južnih i jugoistočnih padina Ljubuše planine. Nakon tri sata hoda po zahtjevnom ali lijepom i zanimljivom krškom krajoliku, ugledasmo veću i prirodnim procesima uravnjenu zelenu površinu, Trebiševo polje – visoko polje u kršu. Početak je sedmog mjeseca.

 

Dijelom plodno, Trebiševo polje s nadmorskom visinom oko 1260m – 1300m. Prema jugu i jugoistoku  smješten je dio masiva Vran planine s najvišim vrhom V. Vranom, 2074 m n.v.

 

Trebiševo polje s visokom travom i stambeno - gospodarskim objektima

 

Kuća(vikendica), od kamena iz okolice, u zapadnom dijelu Trebiševa polja

 

Sjeveroistočni dio Trebiševa polja

 Na sjevernom ulazu na Trebiševo polje: oranice, livade, pašnjaci i gospodarsko - stambeni objekti, ljetni stanovi. SSZ dio Trebiševa polja je pod sedimentima: laporom, glinom, pješčenjakom te fosilnim ostatcima iz epohe miocena (srednji i gornji miocen oko 18,0 – 5,0, mil. god.) odnosno miocenskog jezera. Jezero??? Da, jezero!!!

Gledajući na karti sjeverno i sjeveroistočno podnožje Vran planine, područje Glavica, prema izohipsama odstupalo je od uobičajenih ostalih završetaka podnožja Vran planine. I pejzaž  je bio različit, svjetliji od okolice, što smo odmah primijetili pri pogledu prema jugu i jugozapadu Vran planine, što se osobito lijepo vidi iz ptičje perspektive. Tu reljefnu „anomaliju“ načinili su ledenjaci koji su se spuštali sa sjeveroistočnih i sjevernih padina Vran planine prema i na Trebiševo polje. Približavajući se Glavicama, kako se zove taj dio podnožja i reljefni oblik, bjelina tog dijela Vran planine bila je sve neobičnija. Hodeći putem kroz polje gledasmo krajolik oko sebe ali s češćim pogledom prema Glavicama. Dođosmo do početka tragova i ostataka iz glacijalne prošlosti Vran planine.

 

Putem kroz Trebiševo polje, u susret pleistocenom ledenjaku

Prije nego smo došli do čela ili završetka ledenjaka s Vran planine vidjesmo zaobljene valutice, koje su zaobljene većim dijelom ledom a manjim dijelom jezerskom vodom na Trebiševu polju. Jezero??? Da, jezero!!!

 

Proluvijalni ostatci na jugozapadnom dijelu Trebiševa polja, bili su nam lijepi i zanimljivi uvod u limnoglacijalne i fosilne glacijalne ostatke Vran planine

 

Limnoglacijalni sedimenti zasuli su jugozapadni dio Trebiševa polja

I napokon dođosmo do Glavica. Pred nam se u reljefu otkri sva ljepota onoga što se zove završna i čeona morena. Akumulativni glacijalni reljefni oblik, završna i čeona morena, ostavio nas je bez daha kao i spoznaja o složenim egzomorfološkim procesima koji su se ovdje odvijali tijekom ledenog doba. Zbog njih je i površina Trebiševa polja za više četvornih kilometara umanjena. Fotografiramo i uzimamo lakše valutice, a neke su teške i više desetaka kilograma - eratički blokovi, i na njima uočavamo pliće ili dublje brazde, što je posljedica golemog pritiska, trenja i vučenja tila. Završne i čeone morene nisu se nigdje spustile toliko nisko u BiH, kao što su ove vranske morene, čak na oko 1260m n.v. One u sebi kriju, prema novim spoznajama, izvanrednu znanstvenu vrijednost!!!!

 

Eratički blok na Trebiševu polju  „proizvod“ je glacijacije

 

Završna i čeona morena ili fosilni ostatci glacijalne prošlosti Vran planine - Glavice

 

Neobično stajalište na završnoj i čeonoj moreni koja je dijelom „oštećena“ od strane pripadnika SFORA

 

Debele naslage morenskog materijala dijelom su devastirane, a potencijalno bi se ova rijetkost mogla staviti u Zakon o zaštiti prirode kao geomorfološki spomenik prirode

 

Glavice sa završnim i čeonim morenama treba zaštitit!!!!!!

 

Izvanredno lijepe, rijetko viđene, tako dobro formirane i očuvane morene, spojile su Vran planinu i Trebiševo polje u jednu, različitu, geološko – geomorfološku cjelinu

 

Moćna Vran planina s moćnim naslagama morenskog materijala na Trebiševu polju i ostatcima egzarazijskih glacijalnih reljefnih oblika: cirka i  ledenjačke doline

 

Na spoju Trebiševa polja i morena, vranskog ledenjaka, pastir napasa svoje blago. Vranske morene nastavljaju se od Glavica prema ISI, u smjeru Dugog brijega.

 

Na Trebiševu polju, u povijesti...

 ...

...

i sadašnjosti…

 

… A za oko je nam „zapelo“ golemo siparište…

 

…raskoš, sveopća ljepota i mir Vran planine s okolicom

 

I evo pri kraju našeg puta, svježih, dokaza da nismo sami u biološkom carstvu Vran planine

Dan se bliži kraju, mi bi ostali, ali moramo dalje kroz Trebiševo polje i tek upoznatoj   (spoznatoj) fosilnoj fluvioglacijalnoj dolini – udolini?, kamo je otjecala voda sočnica i kojom se spuštao ledenjak sjeveroistočno ka jugozapadnom obodu Ramske tektonske potoline.

 

Fluvioglacijalna? dolina - udolina na sjeveroistočnoj  padini i podnožju Vran planine

 

Prolazeći sjeveroistočnim podnožjem Vran planine nailazimo i na dogerske (jurske) vapnence s mnoštvom fosila. Evo dokaza da se i prije nas ovdje živjelo i to ne u bliskoj prošlosti već prije više od 160 mil. god.

Raznoliki život, prirodna i ljudska prošlost, sadašnjost, mir i ljepota su na svakom koraku  i neodoljiv su magnet za posjetu i boravak u ovom dijelu ramskog kraja. Ramsko plavo, bijelo i zeleno sad je jedno.

Miro Pavličević, prof