Prema kartama, planina Ljubuša je dio strukturne jedinice Ljubuša odnosno kupreško-ljubuške tektonske jedinice. Geografski je smještena između: ϕ=43°40’ – 43°47’ s. g. š. i λ= 17°18’ i 17°30’ i. g. d., u sjevernom umjerenom toplinskom pojasu. Topografski je smještena između Vrana na jugu i jugoistoku, Raduše na istoku i sjeveroistoku, i Duvanjskog polja na zapadu i sjeverozapadu. Na sjeveru graniči sa Zvirnjačom (Kosno polje - Ravanjsko polje).

"Gusti, crni oblak dolazio je za nama, šireći se zemljom poput poplave. Tama se spustila, zgrade se ljuljaju. Doimalo se kao da cijeli svijet umire, i ja s njime, sve dok žućkasto Sunce napokon nije otkrilo krajolik zakopan duboko u pepeo, kao u snježne nanose“, riječi su iz pisma upućenog rimskom povjesničaru Tacitu, u kojem Plinije Mlađi opisuje što je vidio tog sudbonosnog dana, kada se aktivirao Vezuv (79. godine) i uništio između ostalih i gradić Pompeje.

Epoha miocen, trajala je od 23,03 do 5,332 mil. god., „ostavila“ je dokaze o postojanju  tektonskih jezera u Rami. (Dio miocenskog tektonskog  jezera,  pripadalo Jablaničko-konjičkoj tektonskoj potolini, zahvaćalo je Klečku stijenu.) Rasjedanjem litosfere, na prijelazu iz oligocena u miocen, formirana je Ramska tektonska potolina.