Predstavljamo: Muzej Franjevačkog samostana Rama-Šćit

  • Napisao/la  RP
Predstavljamo: Muzej Franjevačkog samostana Rama-Šćit

Kroz deset godina otkad je izgrađen i službeno otvoren, postao je poznat i izvan granica BiH. Do sada ga je posjetilo na desetke tisuća ljudi koji žele na jednom mjestu vidjeti kako se i na koji način u prošlosti živjelo na ramskom području. Naravno riječ je Etnografskom muzeju Franjevačkog samostana na Šćitu.

Zadnjih nekoliko godina, postao je nezaobilazano mjesto gdje turističke agencije dovode velik broj turista, bilo kao posjet Rami, bilo kao usputno mjesto na putovanju do nekog drugog odredišta. Činjenica da je ove godine kroz period travanj – studeni, muzej posjetilo više od trinaest tisuća ljudi, govori sama za sebe.

Muzej Franjevačkog samostana Rama-Šćit, postavljen u nekadašnjem samostanu, jedinstvena je građevina u BiH, jedina takve vrste iz vremena turske vladavine u Bosni i Hercegovini, sagrađena 1857. godine. U etnografskom muzeju na Šćitu predstavljen je život stanovnika ramskoga kraja. Na dvije etaže postavljeni su izlošci starih zanata, gospodarstva, prijevoznih sredstava stambene kulture.

Treća etaža predstavlja tekstilnu radinost - proces proizvodnje i sve vrste proizvoda u uporabi. Tu je i fratarska samostanska ćelija - soba fra Jeronima Vladića. Četvrta etaža predstavlja floru sa stotinjak najčešćih biljaka s nazivima i osnovnim karakteristikama i faunu - porodice životinja u punoj životnoj formi.

Opće karakteristike muzeja

Muzej Franjevačkog samostana Rama-Šćit na Šćitu otvoren je u obnovljenoj samostanskoj zgradi 2007. godine u povodu obilježavanja dva posebno značajna jubileja za katolički puk Rame - 450 godina od smrti ramskih mučenika i 150 godina od povratka franjevaca na Šćit. Za ovaj kulturni događaj, izuzetnog značaja za Ramljake - katolike, zasluga prvenstveno pripada fra Mati Topiću koji je, obnašajući dužnost gvardijana Franjevačkog samostana Rama-Šćit, na taj način uspio realizirati svoju viziju vezanu za očuvanje kulturne baštine zavičaja, njezinu adekvatnu muzeološku prezentaciju, kao i obnovu i stavljanje u funkciju urušene zgrade staroga šćitskog samostana. Naravno, tu zamisao teško bi mogao provesti u djelo da nije naišao na podršku i nesebičnu pomoć suradnika, svojih župljana, brojnih drugih Ramljaka i drugih ljudi dobre volje, kao i financijsku potporu Ministarstva kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine, te Vlade Republike Hrvatske.

Po sadržaju stalnog postava, čiji su pojedini segmenti dopunjavani u vrijeme koje je uslijedilo nakon otvaranja, Muzej Franjevačkog samostana Rama-Šćit je zavičajni muzej s izlošcima iz etnografske i prirodnjačke zbirke. Opravdano se može reći da je on zavičajni muzej i po tome što su izloške, kao i predmete u zbirkama, u velikoj većini donirali sami Ramljaci podarivši sačuvane uspomene na pretke i minulo doba, te predmete koje su sami izradili po ugledu na tradicionalne oblike i donedavna ih koristili svakodnevno.

Dok je u okviru šćitskoga samostana nekompletna etnografska zbirka egzistirala već od ranije i etnografski postav iz dotadašnjeg fundusa posjetiteljima bio dostupan već od 2003. godine, za prirodnjački postav materijal je sakupljen tek tijekom priprema za otvaranje Muzeja u namjenski renoviranoj staroj zgradi šćitskoga samostana. Za otvaranje Muzeja Franjevačkog samostana Rama-Šćit 2007. godine, kulturno-obrazovne institucije koja je za kratko vrijeme postala omiljena turistička destinacija, osim rada na prikupljanju eksponata kako za prirodnjački tako i etnografski postav, bilo je potrebno taj cjelokupan materijal pripremiti za izlaganje, osmisliti koncepciju postava, te, što je bilo ne manje zahtjevno, obaviti rekonstrukciju urušene zgrade šćitskoga samostana koju je s ramskim pukom izgradio fra Pavao Vuičić, negdašnji gvardijan, davne 1857. godine. Već samo ozvučenje postava zvucima iz prirode i tipičnim ramskim melosom bilo je izazov, danas se može reći vrijedan truda pošto je stvoren zaista impresivan ugođaj.

Zgrada Muzeja, stamen spomenik sraslosti franjevaca sa Ramom i odanosti ramskog katoličkog puka franjevcima, svojevrstan je svjedok stradanja i patnji Ramljaka i njihovih fratara, nadasve svjedok njihova opstanka unatoč teškoj i bespoštednoj životnoj borbi koja im je bila usud stoljećima. Nakon prvobitne namjene, kada je bila dom i rezidencija franjevaca, kao i samostanska škola, pa su joj potom desetljećima bile nametnute neke druge funkcije i od nje ostala samo ruševina, danas ova jedinstvena građevina ponovo sja kao dragulj unutar pitoresknog franjevačkog kompleksa na Šćitu.

Ovo zdanje, jedino takve vrste iz vremena turske vladavine u Bosni i Hercegovini, oblikom katnica izdužene pravokutne osnove i četvorostrešna daščana krova sa interijerom adaptiranim za potrebe stalnog muzejskog postava, ima 830 četvornih metara izložbenog prostora koji se proteže kroz četiri etaže. Za etno-postav iskorištena je najdonja etaža djelomično ukopana u kosinu terena i k tome gotovo u cjelini i dvije više etaže. U četvrtu etažu, tj. potkrovlje s vidljivim masivnim gredama krovne konstrukcije, smješten je prirodnjački postav u kome je promovirana fauna i flora ramskoga kraja, s tim da su za neke fotografije ovog postava iskorištene i zidne plohe stubišta kojim se komunicira od druge do četvrte razine zgrade.

Kroz glavni ulaz u Muzej, uz koji su postavljene dvije ploče s natpisima (jedna sa upisanom godinom kada je objekt sagrađen, druga, recentnog postanka, s godinom kada je objekt obnovljen), dolazi se u etažu iznad podrumske prostorije. Nasuprot ulaznim vratima u središnjem dijelu ove etaže započinje stubište kojim se komunicira od postava na drugoj i trećoj razini do postava u četvrtoj razini. Dijelu postava smještenom u podrumskom prostoru pristup je omogućen unutrašnjim bočno smještenim kamenim stubama, kao i kroz vanjska ulazna vrata koja postoje u fasadi zgrade okrenutoj prema nižem terenu odnosno jezeru.

Sadržaj muzeja

U Etnografskom postavu, koji sadrži približno 1200 eksponata, predstavljeni su tradicionalni život i kultura Hrvata-katolika u Rami, gorskom kraju opasanom masivima Čvrsnice, Vrana, Ljubuše i Raduše. U ovom tematski osmišljenom stalnom postavu, eksponatima što potječu poglavito iz Gornje, Srednje i Donje Rame, te s doljansko-sovićko-risovačkog prostora, uglavnom su predočene tradicionalne vrednote ramske materijalne kulture 19. i 20.  soljeća.

Za taj vremenski period originalnim predmetima utilitarne namjene, fotografijama i legendama predočeni su: gospodarstvo, gospodarski objekti, gospodarski alat, oruđa i naprave, prijevozna sredstva za prijenos dobara, stambena kultura, nošnja, seoski obrti, te tekstilna radinost, kao i neki drugi vidovi domaće kućne radinosti. Eksponati, svjedoci življenja hrvatskog puka Rame u krajnje skromnim uvjetima, većinom su rukotvorine samoukih seljana, od kojih su tek neki postali specijalizirani obrtnici.

Njihovo umijeće ponajprije se temeljilo na iskustvima prenošenim s koljena na koljeno. Izlošci, pretežno izrađeni od tekstilnih sirovina, drveta, zemlje ili metala, ukomponirani su u raspoloživi prostor tako da se prepliću segmenti s prizorima djelatnosti i svakodnevice Ramljaka sa segmentima skupina tematski povezanih jedinki postavljenim u slobodnom prostoru ili u klasičnim muzejskim hitrinama. Kao što je i inače uobičajeno u muzejima, zastakljene vitrine rezervirane su za komplete nošnji i još neki tekstilni materijal.

Eksponati ovog postava dokaz su dinarskih korijena tradicionalne kulture ramskoga kraja i čvrstih kulturnih spona ovoga kraja sa susjednim područjima kako Bosne tako i Hercegovine. Među njima posebno su interesantni izlošci tradicionalne odjeće s manje ili više izraženim specifičnim, tj. lokalnim obilježjima, koji Ramkinje i Ramljake čine prepoznatljivim i na prostoru dinarskog tradicionalnog kulturnog areala.

I za neke druge prezentirane eksponate što su po tipu isti na cijelom dinarskom prostoru, također se može reći da su postali posebnost vrletne i donedavna u prometnom pogledu izolirane Rame po tome što su u svakodnevnom životu u njoj veoma dugo korišteni, duže nego u većini drugih sredina kulturnog areala gdje su poodavno pali u zaborav.

RPortal/Rama.co.ba

 

na vrh članka